Ova špilja je 8273 m dug špiljski sustav ispod područja između Bloka, Loškog i Cerkniškog polja. Ulaz u Križnu jamu nalazi se 1,5 km južno od sela Bloška polica. Ime špilje proizlazi iz  obližnje crkve Sv Križa. Radi se o otvorenoj špilji s kontroliranim pristupom i o turističkoj špilji. To je jedna od rijetkih turističkih špilja u Sloveniji, u kojoj nema betoniranih staza i jake rasvjete koja je veoma štetna za špilje. To je ujedno i jedna od najljepših i najbolje sačuvanih špilja u Europi / svijetu.

Karakteristika špilje je lanac od podzemnih jezera sa smaragdnom zelenom vodom. Križna jama po biološki raznolikosti četvrti je najveći poznati špiljski ekosustav u svijetu. Ulaz u špilju prvi put je dokumentiran 1832. godine, iako su u špilji pronađeni i zidni natpisi iz 16. stoljeća. Vodni dio špilje s jezerima istražili su slovenski speleolozi 1926. godine.

U Kalvarji (za većinu najljepše mjesto u špilji) špilja se podijeli u dva tunela – Blatni rov prema sjeveru i Pisani rov prema sjeveroistoku. Prolaz kroz Blatni rov je teži zbog skliskog blata, tako da speleolozi radije odaberu nastavak kroz Pisani rov do Kristalne gore, koja predstavlja najveći prostor u špilji. Voda iz Križne jame nastavlja svoj put kroz duboki sifon u Novu Križnu jamu.